Zakon o socijalnom preduzetništvu

Srbija je na dobrom putu da dobije Zakon o socijalnom preduzetništvu. Trebalo bi da budem ponosan na tu činjenicu, jer ne znam mnogo zemalja koji imaju uređen sektor socijalnog preduzetništva. Tj. društvenog preduzetništva, više volim taj izraz jer je širi i targetira šire društvene promene, a ne samo socijalne kategorije.

Elem, pojavio se na sajtu Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalne politike nacrt Zakona, koji me je frapirao fokusom na rešavanje zapošljavanja određenih grupa ljudi, čime potpuno maši poentu koncepta društvenog preduzetništva.

Svakako, razumem da ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalne politike ima specifičan pogled na stvar, te da se svako češe tamo de ga svrbi, ali me nervira malo to što sam potpuno slučajno naleteo da ovaj nacrt Zakona, i što se javnom raspravom smatra slanje maila osobi u ministarstvu. Voleo bih da grešim i da ministarstvo ima iskrenu želju da od nas dobije povratnu informaciju i da predlog Zakona unapredi pre slanja na usvajanje.

S tim u vezi, napisao sam ovaj mail ministarstvu, i odlučio da ga ipak objavim ovde i time omogućim da raspravljamo o nacrtu u komentarima ovog posta. Link ka postu će dobiti i ministarstvo, i najiskrenije se nadam da će ga razumeti kao konstruktivni pokušaj da unapredimo zajedno ovaj nacrt.

——–

Poštovana Nikolina,

naleteo sam, sasvim slučajno, na nacrt Zakona o socijalnom preduzetništvu, te na poziv na Javnu raspravu u vidu slanja e-maila na adresu nikolina.arbutina@minrzs.gov.rs.

Kako smatram da slanje e-maila nije rasprava, pišem svoje, a i mišljenje, primedbe i sugestije kolega iz Udruženja “Hub Beograd” na mom blogu, i pozivam sve zainteresovane da u komentarima kažu svoje mišljenje na predlog ovog zakona. Nadam se da ćete ovakvo davanje mišljenja uvažiti.

Da krenem zaključkom: jako je lepo i pohvalno što se bavite ovom vrstom preduzetništva i podrškom socijalno ugroženim kategorijama, ali vas molim – nemojte ovaj Zakon uokviriti toliko usko i iskoristite priliku da ga sada, tokom javne rasprave, proširite da obuhvati i sve drugo što standardno potpada pod temu i definiciju socijalnog, odnosno društvenog preduzetništva.

Evo pogledajte neke od definicija, koje dobijete na prvoj strani Googlea pri pretrazi “Social Entrepreneurship”:

Wikipedia
Social entrepreneurship means identifying or recognizing a social problem and using entrepreneurial principles to organize, create, and manage a social venture to achieve a desired social change.

Ashoka
Social entrepreneurs are individuals with innovative solutions to society’s most pressing social problems. They are ambitious and persistent, tackling major social issues and offering new ideas for wide-scale change. Rather than leaving societal needs to the government or business sectors, social entrepreneurs find what is not working and solve the problem by changing the system, spreading the solution, and persuading entire societies to take new leaps.

PBS
A social entrepreneur identifies and solves social problems on a large scale. Just as business entrepreneurs create and transform whole industries, social entrepreneurs act as the change agents for society, seizing opportunities others miss in order to improve systems, invent and disseminate new approaches and advance sustainable solutions that create social value.

Schwab Foundation
Social entrepreneurs drive social innovation and transformation in various fields including education, health, environment and enterprise development. They pursue poverty alleviation goals with entrepreneurial zeal, business methods and the courage to innovate and overcome traditional practices. A social entrepreneur, similar to a business entrepreneur, builds strong and sustainable organizations, which are either set up as not-for-profit or for-profit companies.

Suština, a ne forma

Primetićete da se, u svim ovim definicijama, društveni/socijalni preduzetnici bave društvenim problemima, odnosno promenama, transformacijama i inovacijama sa idejom društvenih promena. To su, dakle, oni koji prepoznaju problem/izazov u društvu i kreiraju rešenje na preduzetnički način. Rešenje koje je održivo i efikasno, tržišno orijentisano, s tim što se profit ne sliva u džepove vlasnika već se vraća nazad u razvoj biznisa ili startovanje novih društvenih preduzeća.

Sličica sa: 3000children.com
Sličica sa: 3000children.com

E sad, društveni preduzetnici svuda u svetu često zapošljavaju ljude iz kategorija koje ste pobrojali u nacrtu Zakona, i to treba nagraditi subvencijama, poreskim olakšicama i sličnim alatima, ali se ne sme ceo Zakon svesti isključivo na zapošljavanje jedne grupe ljudi (ili pak sme, ali onda molim da to ne zovete socijalnim preduzetništvom, već nekako drugačije), niti uopšte sme fokus da bude na pukom zapošljavanju, jer su to kratkoročne mere, a ne istinske društvene promene. (govorim o članu 12)

Da ne budem shvaćen pogrešno, smatram da je zapošljavanje osoba sa invaliditetom od izuzetne važnosti, ali društveno/socijalno preduzeće se ne sme definisati procentom zaposlenih osoba iz ove grupe. Ovde pričam o suštini, ne o praksi gde je ovo svejedno teško izvodljivo, baš kao što je bilo teško izvodljivo obavezno zapošljavanje osoba sa invaliditetom u velikim kompanijama. Zato – motivišite društvene preduzetnike da zapošljavaju osobe sa invaliditetom, kao i druge socijalne kategorije, ali nemojte da to bude obaveza.

Čija su društvena/socijalna preduzeća?

Dalje – obaveza društvenih/socijalnih preduzeća treba da bude reinvesticija profita u širenje poslovanja i otvaranje novih preduzeća, ali ne može obaveza biti da uplaćuju novac u neki fond kojim rukovodi država (govorim o članu 11). Ne znam da li je potrebno da specijalno obrazlažem koliko je ta ideja nemotivišuća za bilo kojeg društvenog preduzetnika? Pored osnovne sumnje u kvalitet organizacije tog Fonda i realno moguće korupcije, sama ideja da društveno preduzeće ne upravlja svojim novcem i ideja da neko ko sedi u Fondu, i ne bavi se društvenim preduzetništvom na terenu, može kao da zna bolje gde novac treba da se investira – jednostavno nije dobra. Samim tim, uz dodatak da, po članu 13, ministarstvo daje amin koje je preduzeće socijalno/društveno preduzeće, a koje ne, to nam govori da je ovo Zakon koji u stvari definiše preduzeća kojima maltene upravlja država. A to tako ne bi trebalo da bude.

Ko su ti društveni/socijalni preduzetnici i šta oni rade? 

Kada bi Zakon bio izglasan po ovom nacrtu, jedno od najistaknutijih socijalnih/društvenih preduzeća u Srbiji – DajDaj pelene, ne bi moglo da bude klasifikovano kao socijalno/društveno. Sonja i Violeta, koje su osnovale DajDaj, ne upadaju ni u jednu grupu definisanu članom 4, a rade sjajnu stvar za zdravlje naših beba, i to na održivi, preduzetnički način.

Sa druge strane, znate da u Srbiji ima oko 17000 organizacija koje su registrovane kao udruženja građana? Velika većina njih nema obezbeđene finansije i počinje da shvata da im koncept socijalnog/društvenog preduzetništva (onaj iz definicija) može doneti samoodrživost, kako bi mogli da nastave da rade na društvenim promenama za koje se zalažu. Eto ga recimo Trcanje.rs – oni su napravili malu revoluciju u promociji zdravog života i bavljenja sportom u Beogradu i njih treba podržati da postanu samoodrživi kroz koncept društvenog preduzetništva, što ovim zakonom ne bi bilo moguće.

Pogledajte i recimo Divac HOD – socijalno/društveno preduzeće koje se bavi proizvodnjom i prodajom suvenira, a čiji se profit usmerava u programe Divac Fondacije za raseljena lica. Kako biste njih klasifikovali po ovom Zakonu?

I nisu oni jedini – pogledajte i druge članice SENS mreže – koliko njih bi ministarstvo odobrilo?

Dalje, koliko bi mladih ljudi, onih kao ja, koji su ubeđeni da mogu da promene svet i da inovacijama, recimo tehnološkim, mogu da kreiraju vrlo konkretne promene u našem društvu – koliko bi nas bilo motivisano da se bavi društvenim/socijalnim preduzetništvom? Da li bi recimo Strawberry Energy ekipa mogla da napravi ono što je napravila da je bila “primorana” da zaposli ljude starije od 50 godina, ili da im 60% firme budu osobe sa invaliditetom. A oni se bave alternativnim energijama, odnosno rade na tome da budu dostupne svima. Kud ćete inovativnije i “socijalnije”?

Molba da radimo zajedno

Molim još jednom da moje reči ne uzimate kao puko kritizerstvo – ja želim da ukažem na to da je Zakon previše usko postavljen. Moje mišljenje je da treba da se uključi veći broj ljudi i organizacija u pisanje nacrta, te da se obezbedi istinska javna rasprava koja bi dovela do savršenijeg Zakona koji bi uključivao sve ugrožene grupe koje targetirate sada, ali pored toga i sve ono što niste ubacili u nacrt. Razumem da vam je možda lakše da ovako izgurate Zakon, ali hajde da ipak uradimo sve što možemo, zajedno, da ovaj Zakon bude pravi, pa da svi, pored toga što imamo okvir u kojem radimo, možemo i da budemo i ponosni što smo prva država u širem regionu koja ima takav Zakon.

Hvala unapred na odgovoru,

Nikola Jovanović
predsednik
Udruženje “Hub Beograd”

———–

22 Comments

  1. gordanacom

    dobri komentari
    mi poslanici možemo da menjamo predlog tek kad stvarno postane “predlog”, u ovoj fazi javnu raspravu i dijalog o predlozima za izmene i dopune Nacrta zakona radi Vlada (ministarstvo), ali pošto ću i onako podnositi amandmane u toj sledećoj fazi bilo bi mi drago ako može da ti ih pošaljem, pa da ih odobriš, dopuniš ili izmeniš 
    ne znam koliko će trajati Javna rasprava o Nacrtu, ali rokovi za podnošenje amandmana teku od dana kada Predlog zakona dospe u skupštinsku proceduru, onda ga mi čitamo, razmatramo na Odborima i dogovaramo amandmane
    Gordana Čomić

    • gordanacom Hvala puno, Gordana. 
      kao što rekoh i na twitteru – čim stigne do tebe, čujemo se pa delamo. I ja i cela ekipa iz Udruženja “Hub Beograd” stojimo na raspolaganju za amandmane, a aktiviraćemo i drue organizacije i individue koje pokažu interesovanje ovih dana. 
      Hvala!

  2. Dragi Nikola, pre svega da ti zahvalim na lepim recima. Svi komentari su ti na mestu i veoma je lepo sto si na ovako jasan i pristojan nacin umeo da ih izneses, sada samo da se nadamo da ce tamo neko zaista imati sluha i volje da to i cuje. Mislim da je na kraju osnovno pitanje za koga se pravi ovaj zakon, za preduzetnike ili za drzavu ili za dobrobit svih nas, u sta iskreno zelim da verujem. Sonja dajdaj

    • malibuda Hvala Sonja. Ja verujem da ovo nije gotova priča. Ako ništa drugo, a ono jer se Gordana Čomić ponudila da napiše amandmane (vidi komentar dole). Mada, nadam se i da će imati sluha i da promene pre nego ode u Skupštinu. Koalicija za socijalno preduzetništvo im je slala mišljenje i komentare i predloge (dosta slične mojim suštinski), pa će valjda i to njihovo pročitati i usvojiti.

  3. KristinaJazinkaNikolic

    Dragi Nikola,
    Strawberry energy bi takođe da se oglasi. 
    Hvala na podršci i lepim rečima 🙂
    Hvala i na borbi koju vodiš u ime nas preduzetnika. 
    Slažemo se sa tobom, nametnutni kvotni sistem zapošljavanja u vrlo početnoj fazi jedne mlade organizacije je vrlo destimulišuća i nemotivišuća aktivnost… O tome treba pričati, i mi smo spremni da podržimo naporima da se valjano artikulišu uslovi za poboljšanje društveno preduzetničke klime u Srbiji…. 
    Kristina

    • KristinaJazinkaNikolic Hvala Kristina! Kontaktiraću i vas u slučaju da se jave za dalju priču. Mislim da inovativci kao vi i DajDaj i slične kompanije mogu mnogo da pomognu.

  4. Slazem se sa tvojim komentarima i podrzavam inicijativu. Mislim da radis sjajnu stvar. 
    Bravo i za poslanicu Comic!
    Super mi je i sto zakonodavac razmatra kako da uoblici i regulise oblast drustvenog preduzetnistva, iako je ova tema suvise napredna za nasu drzavu. To se vidi i po tekstu samog nacrta, koji je dosta suzen, odaje poprilicno cinovnicki pogled na moderno drustvo, okrenut resavanju zaposlenja socijalno ugrozenih kategorija dok se gradjani bave jedni drugima i vec guraju zajedno napred. Ali negde moramo poceti:)

    • tamaroglu ja se iskreno plašim da, ako sada ne promenimo nacrt, više nikad neće taj zakon biti menjan… Koliko se ja razumem u zakonske procedure, lakše je doneti novi, nego menjati stari (gledano sa stanovišta motivacije zakonodavca)

      • PeckoPivo Razumem tvoju brigu. Ponovo, ali ovog puta zaista detaljno, iscitavam taj nacrt, pocela sam i da draftujem dopis Ministarstvu, ali dolazim do sledeceg zakljucka: mozda bi bilo bolje da vreme ulozimo u osmisljavanje odrzivih biznis modela umesto ukazivanja zakonodavcu i predlagacu na okean nonsensa.
        Ako usvoje sve ovo, prema mom razumevanju: osnovace jos jedan Fond za nesto (cl 29 i 30), i jos jedan Savet za nesto (cl 31), delice saglasnost za rad socijalnim preduzecima (cl 13 i 14), a od kojih ce uzimati polovinu zarade (cl 11) dok ce istovremeno zaposleni imati izvesno ucesce u upravljanju (cl 10), za koja u ovom trenutku ne znamo da li je predlagac proverio da li su u skladu npr sa Zakonom o radu (u ne-socijalnim preduzecima, zaposleni nemaju ucesce u upravljanju). Takodje, prema cl. 14 Nacrta, izgleda da ce zaposleni moci da ocekuju plate samo do iznosa prosecne zarade u Srbiji. Dok ce ministarstvo subvencionisati zarade do iznosa minimalne zarade (cl 22 – cini mi se da je isti iznos i subvencija za zaposljavanje pocetnika/pripravnika). 
        Da pomenem i cl 2 koji nepotpuno definise socijalno preduzetnistvo (vs npr EU Social Business Iniative), a da ne pricamo o cl 4 koji definise da su korisnici Zakona o soc. preduzetnistvu fizicka lica/zaposleni (koji su vec definisani drugim zakonima iz domena socijalne zastite) umesto samih preduzeca zbog kojih se i pise Nacrt Zakona o soc. preduzetnistvu. 
        Dakle, vredan i odgovoran svet ce, kao i inace, osnovati klasicno udruzenje ili doo, osmisliti poslovni/prodajni proces, zaposliti ljude razlicitih vestina i ulagati profit u dalji posao i to je to. Svakako vec postoje beneficije za zaposljavanje ranjivih kategorija, subvencije za preduzetnike, poreske olaksice za investiciona ulaganja i nova radna mesta, tj. standardni problemi, prava i obaveze svih nas koji biramo asocijalni biznis:)

  5. Neoplatius

    Nikola, 100% si u pravu. Bravo!
    Ali…
    1) Naše zakone pišu činovnici koji svet posmatraju kroz uske birokratske naočari iz sobe svog ministarstva i najčešće nemaju pojma o stvarnom životu ljudi čiju sudbinu kroje svojim zakonima. Zato su nam zakoni ovakvi, često loši, češće nesprovodivi.
    2) U “doba komunizma” je bila procedura PREDNACRT Zakona, NACRT zakona, PREDLOG  zakona a izmedju faza javna rasprava. Ne govorim od “demokratičnosti”, ali je bar procedura bila ispravna.
    Želim ti da uspeš sa svojim amandmanima, ali sumnjam u uspeh (“Pesimista je optimaista sa iskustvom!”)

  6. Cao Nikola, 
    super ti je tekst – cestitke 🙂 
    Par organizacija ispred http://www.SENS.rs i Koalicije za podrsku socijalnom preduzetnistvu (Evropski pokret, Grupa 484, SMART Kolektiv, Inicijativa za razvoj i saradnju i BCIF) su slale komentare na zakon, a takodje smo bili prisutni i na sastancima kada je bila javna rasprava. Od samog pocetka smo imali zamerku na transparentnost procesa, a o efikasnosti resenja da i ne govorimo. U principu, slazem se sa tamaraglu, sa jednim malim izuzetkom, a to je da po unutrasnjosti Srbije ima dosta organizacija koje su na samom pocetku transfrmacije u SP, a sve oci su im uprte u ministartsvo koje razvija zakon, a koje, po nama, trenutno salje uzasno losu poruku aktualnim nacrtom. Ovo ugrozava ionako slab pokret SP u Srbiji i dezojrentise ga u samom pocetku. 
    U svakom slucaju, saljem komentare koje smo poslali ministarstvu, na sledecoj su adresi http://www.slideshare.net/gordanvelev/ss-18599143. Pomagao nam je i prof Dragan Golubovic koji ima dosta iskustva u neprofitnom pravu. Vodili smo se logikom da je bolje ne usvajati ovakav zakon vec intervenisati u postojece zakonodavstvo, i mozda razviti neku vrstu akcionog/strateskog plana podrske. Dobra osnova za to je OECD studija (Pоdsticаnjе sоciјаlnоg prеduzеtništvа i оsnivаnjа sоciјаlnih prеduzеćа u Srbiji – http://www.inkluzija.gov.rs/?p=17891) koju smo i koristili u preporukama  
    Pozdravi, a cujemo se da malo sinhronizujemo napore i izvinjavam se ako sam preopteretio tekstom, mozda bude koristan Gordani C.
    Gordan

    • gordan Sjajno, hvala puno Gordane. Siguran sam da će ovo mišljenje, a i plan iz OECD studije, značiti mnogo.

  7. gordanacom

    🙂  samo da javim da pratim sve što smišljate, sve je korisno što znate i umete, a najkorisnije će biti ako zbog toga budući predlog zakona bude bolji nego nacrt, oszajemo u kontaktu

  8. Dragana Zmijanac

    Nikola, hvala ti na ovoj inicijativi. Socijalno preduzetnistvo je put ka razvoju odrzivih organizacija, omladinskih udruzenja i kompanija. Ako zelimo da povecamo zaposlenost medju mladima i njihovu samostalnost moramo da inoviramo nacine finansiranja i podsticemo inovacije, ovaj zakon treba izrazito pozitivno da stimulise to. Inovatori vode drustvo napred, i kroz to pomazu i da se ugrozene grupe podstaknu i njihov polozaj poboljsa, bez tog povezivanja nema uspeha. SEE ICT ti pruza punu podrsku, javi sta god treba 🙂

  9. SmartKolektiv

    Zaista strasno.  Mi smo se bas potrudili da objasnimo ljudima u Srbiji sta je socijalno preduzetnistvo kroz ovu animaciju koju smo pravili za Mrezu socijalne ekonomije Srbije SENS. https://vimeo.com/57587631
    Nadamo se da ce nasa drzava sto pre shvatiti sta je zapravo socijalno preduzetnistvo i koliki je njegov potencijal!!!

  10. SmartKolektiv

    Dodjite da pricamo zajedno o socijalnom preduzetnistvu na promociji Vodica za pokretanje socijalnog preduzeca sledece srede u 12h u KC Gradu! http://www.facebook.com/events/163217010507890/

  11. gordanacom

    Predlog zakona je u proceduri NSRS
    http://www.parlament.rs/upload/archive/files/cir/pdf/predlozi_zakona/1688-13.pdf
    svi amandmani, opaske, predlozi, komentari, argumentacija – dobrodošli su, što pre, sada se mogu podnositi amandmani

  12. gordanacom

    dodatak:
    sednica skupštine je zakazana za sredu, 8.maj, ali predlog Zakona nije u predlogu Dnevnog reda, samo njegovim prispećem u NSRS teće vreme za podnošenje amandmana (sve do stavljanja na dnevni red)

    • gordanacom Hvala puno! Ima u komentarima niže sve što mislim da je potrebno (mišljenje Koalicije za socijalno preduzetništvo, kao i video fajl koji opisuje kako bi to trebalo da bude). Pored toga u komentarima, imam još kod sebe i skraćenu verziju komentara Koalicije (spremanu za medije), pa mogu i to proslediti ako mi pošaljete svoj e-mail (možete DM-om na twitteru). 
      Ako sam dobro razumeo ranije – ideja je da Vi napišete amandmane, ili kostur amandmana, pa da mi pomognemo u oblikovanju? 
      Šta god da je ideja, stojimo na raspolaganju i ja i članice i članovi Koalicije za socijalno preduzetništvo i SENS mreže.

  13. Pingback:Nastavljamo borbu za dobar Zakon o socijalnom preduzetništvu | PećkoPivo

  14. Pingback:Ontario | PeckoPivo Blog

  15. Pingback:Nastavljamo borbu za dobar Zakon o socijalnom preduzetništvu | Udruženje Hub Beograd

Leave a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.